Šibenski otoci
| Šibenski arhipelag sasatoji se od 249 otoka, otočića i nadmorskih grebana ukupne površine 157 čkm. Šest otoka stalno je naseljeno i na njima danas živi 6600 stanovnika. |
 |
| Zlarin |
|
|
|
|
| Otok Prvić |
|
|
|
|
| Žirje |
|
 Najudaljeniji je naseljeni otok šibenske otočne skupine. Na lokacijama iznad luka Mala i Velika Stupica ostaci su kasnoantičkih utvrda. 1059. hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovao je otok benediktincima. Za mletačke vlasti, ovdje su šibenske plemićke obitelji imale posjede. U Domovinskom ratu, Žirje je imalo ključnu ulogu u obrani grada Šibenika, što potvrđuje strateško značenje otoka tijekom duge povijesti. |
|
| Kaprije |
|
 Dobio je ime po mediteranskoj biljci kapara, čiji pupoljci služe kao začin. Zbog ljepote i zaklonjene luke Kaprije posjećuju mnoge jahte i nautičari. U mjestu se nalazi crkva sv. Petra sagrađena na prijelazu XVI. i XVII. st, proširena 1801.g. Stanovnici Kaprija, poznati kao dobri pomorci, u novije vrijeme sve više se bave turizmom. |
|
| Krapanj |
|
 Najmanji je otok šibenskog područja. Zovu ga i otokom spužava jer je ulov i prerada spužava bila tradicionalna djelatnost Krapljana. Veći dio naselja kao spomeničko naslijeđe pod zaštitom je države. Ističe se franjevački samostan s izuzetnim zbirkom umjetnina i knjiga te posebnim muzejem spužava, koralja i amfora. Prijevoz na 300 m udaljeno kopno i obratno organiziran je svakog sata. |
|
| Kakan |
|
|
Otok djece svijeta! Nenastanjeni otok koji je 1970. Skupština općine Šibenik ustupila za ostvarenje prijekta "Sedmi kontinent"- grad djece svijeta. Zamišljeno je da djeca iz cijelog svijeta organizirano borave na otoku, da se druže i sama stvaraju svoj svijet u nedirnutom ambijentu nedirnute prirode. Projekt je bio pod pokroviteljstvom UN, ali je rat privremeno prekinuo realizaciju ove plemenite ideje.
|
|
| Obonjan - otok mladosti |
|
|
Obrastao je gustom borovom šumom sa zaklonjenim plažama idealnim za kupanje i rekreaciju djece, omladine i njihovih organizacija iz Hrvatske i inozemstva. Na otoku su izgradeni objekti s odgovarajućim sadržajima za organizirani odmor, boravak i aktivnosti mladeži.
|
Otok koralja s jedinim naseljem na otoku koje se također zove Zlarin. Prvi pisani dokument o otoku potječu iz 1386. g. U arhitekturi Zlarina ističu se gotička crkva Gospe od Rašelja (XV.st.) s brojnim zavjetnim slikama pomoraca, barokna crkva Velike Gospe, te kapele sv. Roka i sv. Šimuna iz XVII. st. Otočani su poznati ribari, pomorci i jedini prerađivači koralja na hrvatskom Jadranu. U maloj manufakturnoj radionici i danas se ručnom obradom izrađuje koraljni nakit. Originalna ženska nošnja dio je bogatog kulturnog naslijeđa Zlarina.
Prvić je bio naseljen u rano srednjem vijeku. U XV.st. doseljavanjem s kopna raste naselje Luka u istoimenoj uvali, a u XVI.st. i novije naselje Šepurine. Šepurine su poznate po župnoj crkvi Velike Gospe, baroknoj crkvi sv. Roka (XVII.st.) i crkvi Gospina Pohodenja ( XV. st, obnovljena 1878.). Na obali je stup s kaptelom, navodno prenesen iz rimske Salone. Naselje Prvić Luka naselili su fratri glagoljaši 1461. Bilo je najjače uporište slavenskog bogoslužja na šibenskom području. Prvićke zemlje bile su većinom vlasništvo šibenskih plemićkih obitelji, medu njima i obitelji Vrančić i Draganić. Poznati znanstvenik, pisac, filozof, matematičar i fizičar Faust Vrančić pokopan je u župnoj crkvi u Prvić Luci.