Tahiti
Tahiti, najveći otok u Francuskoj Polineziji.
Nalazi se u arhipelagu Društvenih otoka u južnom Tihom oceanu. Po popisu iz 2002., otok ima 169 674 stanovnika. Najveći grad je Papeete. Površina otoka iznosi 1048 km².
Otok se sastoji od 2 kružna dijela koja su spojena prevlakom. Oba su vulkanskog podrijetla, a zovu se „Tahiti nui“ (Veliki Tahiti) i „Tahiti iti“ (Mali Tahiti). Većina stanovništva živi na Velikom Tahitiju. Vegetacija na otoku je gusta tropska. Otok je pogodan za poljoprivredu, a okolni ocean je bogat ribom.
Povijest
Prvobitno stanovništvo otoka su Polinežani.
Najznačajniji europski istraživač koji je pisao o Tahitiju bio je Louis Antoine de Bougainville. Njegovi spisi su u Europi stvorili sliku o Tahitiju kao rajskom otoku na kojem ljudi žive sretno i jednostavno, neiskvareni civilizacijom. Takve predstave inspirirale su utopijski koncept o "plemenitom divljaku" u europskoj filozofiji, npr. u djelima Jean-Jacquesa Rousseaua. Otok je posjetio i opisao James Cook 1774.
Tifus i velike boginje su krajem 18. stoljeća gotovo uništile lokalnu populaciju.
Godine 1880., Francuska preuzima suverenitet nad Tahitijem, koji je do tada bio pod njezinim protektoratom (od 1840-ih).
Kultura
Na otoku se koriste tahićanski i francuski jezik. Postoji Sveučilište Francuske Polinezije (Université de la Polynésie Française).
Značajna je lokalna glazba, uz korištenje originalnih instrumenata, i različite vrste plesa.
Na Tahitiju je 1890-ih živio i slikao Paul Gauguin.
